1.
dio – Vjerovanje
1.
lekcija – Svrha čovjekova postojanja
- Tko nas je stvorio?
Stvorio
nas je Bog.
Biblija:
Postanak
1,1; 27 – U
početku stvori Bog nebo i zemlju.; Tako stvori Bog čovjeka na sliku
svoju, na sliku Božju stvori ga, muško i žensko stvori ih.
Djela
17, 24 - 26 – Bog, koji je stvorio svijet
i sve, što je u njemu, on, jer gospodar neba i zemlje, ne stanuje u
rukotvorenim hramovima, niti prima službe od ruku čovječjih, kao da
bi što trebao, kad on sam daje svima život i disanje i sve. I
učinio je da od jednoga sav rod ljudski stanuje po svemu licu
zemaljskom, i postavio je određena vremena i međe stanovanja
njihova.
-
Tko je Bog?
Bog
je vrhovno biće, neizmjerno savršeno, koji je stvorio sve stvari te
ih održava na životu.
Biblija:
Psalmi
145, 3 – Velik
je Gospod, hvale dostojan veoma; neispitljiva je veličina njegova.
Djela
17, 25 – ...kad
on sam daje svima život i disanje i sve.
Djela
17, 28 – Jer
u njemu živimo, i mičemo se, i jesmo.
-
Zašto nas je Bog stvorio?
Bog
nas je stvorio da pokaže svoju dobrotu i da s nama dijeli svoju
vječnu sreću na nebu.
-
Stvarajući nas Bog nije povećao svoju vlastitu sreću jer je On savršeno sretan od vječnosti, ali On je pokazao svoju slavu izvana tako što dijeli svoju dobrotu. Sva stvorenja po samom svom postojanju pokazuju Božju slavu jer sva potpuno ovise o Njemu.
-
Bog je stvorio čovjeka da pokaže svoju slavu na poseban način. Dao je čovjeku razum i volju da može upoznati, hvaliti i ljubiti svog Stvoritelja. Čovjek nalazu u službi Bogu svoju istinsku, iako nesavršenu, sreću u ovome životu. Savršena sreća nam je obećana u sljedećem životu kao nagrada za zasluge koje čovjek stekne ovdje na zemlji. Tako je svrha stvaranja i čovjekova sreća.
Biblija:
Psalmi
19, 1 – Nebesa
pripovijedaju slavu Božju, djela ruku njegovih navješćuje svod
nebeski:
Sirah
17, 8; 10 – Oči je svoje stavio u srca njihova da im pokaže
veličanstvo djela svojih. Oni će slaviti njegovo sveto ime,
pričajući o veličanstvu djela njegovih.
Izaija
43,7 – I
tko god zaziva ime moje, stvorio sam ga zbog svoje slave, ja sam ga
sazdao i stvorio.
Matej
16, 27 – Jer
će doći Sin čovječji s anđelima svojim u slavi Oca svojega i
tada će vratiti svakome po djelima njegovim.
Marko
8, 36 – Što
koristi čovjeku, ako dobije sav svijet, a pritom izgubi dušu svoju?
Ivan
14, 2 – U
kući Oca mojega mnogi su stanovi.
I
Kor 2, 9 – Nego
kao što je pisano: "Što oko nije vidjelo, ni uho nije čulo,
ni u srce čovječje nije unišlo, to je pripravio Bog onima, koji ga
ljube";
I
Kor 3, 8 – A
onaj, koji sadi i koji zalijeva, jedno su, a svaki će primiti svoju
plaću po svojemu trudu.
I
Kor 13, 12 – Jer
sada u ogledalu slabo vidimo, a tada ćemo licem u lice.
-
Što moramo učiniti da postignemo nebesku sreću?
Da
postignemo nebesku sreću moramo poznavati i ljubiti Boga i služiti
mu na ovome svijetu.
-
Čovjek mora upoznati Boga, ljubiti ga i služiti mu na nadnaravni način da bi postigao nebesku sreću. Čovjek je uzdignut u nadnaravni red jedino milošću, besplatnim Božjim darom.
-
Čovjek ne može biti savršeno sretan na ovome svijetu jer ništa stvoreno ne može zadovoljiti njegovu želju za potpunom srećom. Povijest i iskustvo nam pokazuju da ni bogatstvo, ni čast, ni slava, ni ugled, ni moć, užitak, znanje, ni bilo koja druga svjetovna stvar ne mogu potpuno zadovoljiti čovjekovu čežnju za srećom.
-
Čovjekova zemaljska, nesavršena sreća je proporcionalna njegovu odnosu s Bogom kao svojim konačnim ciljem u ovomu životu. Što je čovjek bliži Bogu prakticiranjem kreposti pod utjecajem Božje milosti, to je veća njegova sreća. Svjetovne stvari i užici mogu zadovoljiti čovjeka jedno vrijeme, ali same po sebi ga ne mogu potpuno usrećiti. Čovjek se smije radovati nevinim užicima i razumnim ugodnostima ovoga života toliko dugo dok ga oni ne udaljavaju od Boga.
Biblija:
Matej
7, 21 – Neće
svaki, koji mi govori: "Gospodine, Gospodine!" ući u
kraljevstvo nebesko, nego samo tko čini volju Oca mojega, koji je na
nebesima.
Marko
12, 30 – Ljubi
Gospodina, Boga svojega, svim srcem svojim, svom dušom svojom, svom
pameti svojom i svom snagom svojom!
Ivan
14, 15 – Ako
me ljubite, držite zapovijedi moje!
Ivan
17, 3 – A
ovo je život vječni, da spoznaju tebe, jedino pravoga Boga, i koga
si poslao, Isusa Krista.
-
Od koga učimo poznavati i ljubiti Boga te mu služiti?
Učimo
poznavati i ljubiti Boga i služiti mu od Isusa Krista, Sina Božjega
koji nas podučava kroz Katoličku Crkvu.
-
Nadnaravnu sreću neba i takva otajstva poput Presvetog Trojstva, Utjelovljenja i Otkupljenja nemoguće je znati bez Božjeg Otkrivenja.
Biblija:
Matej
28, 18 – 20 – "Dana mi je sva
vlast na nebu i na zemlji. Zato idite i učinite sebi sve narode
učenicima krštavajući ih u ime Oca i Sina i Duha Svetoga. I
učeći ih da drže sve, što sam vam zapovjedio. Evo, ja sam s vama
u sve dane do svršetka svijeta."
Luka
10, 16 – Tko
vas sluša, mene sluša;
Hebrejima
11, 6 – A
bez vjere nije moguće ugoditi Bogu; jer onaj, koji hoće da dođe k
Bogu, valja da vjeruje, da ima Bog i da plaća onima, koji ga traže,
-
Gdje nalazimo glavne istine koje je Isus Krist učio preko Katoličke Crkve?
Glavne
istine koje je Isus Krist učio preko Katoličke Crkve nalazimo u
Apostolskom vjerovanju.
-
Apostolsko vjerovanje
Vjerujem
u Boga, Oca svemogućega,
Stvoritelja
neba i zemlje,
i u Isusa Krista, Sina njegova jedinoga,
Gospodina
našega,
koji
je začet po Duhu Svetom,
rođen
od Marije Djevice,
mučen
pod Poncijem Pilatom,
raspet,
umro i pokopan;
sašao
nad pakao;
treći
dan uskrsnuo od mrtvih;
uzašao
na nebesa,
sjedi
o desnu Boga Oca svemogućega;
odonud
će doći suditi žive i mrtve.
Vjerujem
u Duha Svetoga,
svetu
Crkvu katoličku, općinstvo svetih,
oproštenje
grijeha,
uskrsnuće
tijela, i život vječni. Amen.
-
Prvi dio vjerovanja govori o prvoj Osobi Presvetoga Trojstva i Njegovu djelu stvaranja; sljedeći o drugoj Osobi i djelu otkupljenja; a treći o trećoj Osobi i djelu našeg posvećenja, koje je započeto na zemlji Božjom milošću i dovršava se na nebu slavom.
Nijedno
ljudsko biće ne može primjereno živjeti ako ne zna svrhu svog
života. Ova lekcija nas podučava o tome. Bog nas je stvorio da
bismo ga slavili i da bismo zaslužili vječnu sreću s Njime na
nebu. Naš razum nam govori da imamo dušu; a duša je besmrtna, ona
nikada neće umrijeti. Razum nas također uvjerava da savršenu sreću
možemo naći samo u Bogu jer je čežnja za srećom u svakom
ljudskom srcu neograničena, stoga ju ništa stvoreno ne može
potpuno zadovoljiti. Kao što je sv. Augustin rekao: "Za
sebe si nas, Gospodine stvorio, i nemirno je srce naše, dok se ne
smiri u tebi."
Bog
nam je otkrio da je sreća na koju nas poziva u sljedećem životu
udio u Njegovoj sreći. Sastoji se od toga da ćemo vidjeti Boga
izravno u svoj Njegovoj dobroti i ljepoti, u tome da ćemo ga ljubiti
i da ćemo vječno uživati u Njegovoj prisutnosti. Ta sreća, koja
se naziva i blaženo gledanje, je povlastica na koju ljudska bića
naravno nemaju stroga prava. Istina je da zbog besmrtne naravi naše
duše imamo pravo na vječnu sreću u životu koji će doći ako smo
vjerno služili Bogu na ovome svijetu. Međutim, ne možemo
zahtijevati nadnaravno posjedovanje Boga kakvo se daje u blaženom
gledanju. Da bismo zaslužili tu nadnaravnu sreću, Bog nam daje dok
smo na zemlji dovoljno milosti da živimo nadnaravnim životom i da
izvršavamo ona djela koja su nužna da bismo stekli tu nagradu.
Biblija,
riječi samoga Boga, često spominje sreću koja je za nas
pripremljena na nebu i potiče nas da ju težimo dostići. Bog je
pozvao sve ljude na tu sreću, ali ju neki ne postignu jer počine
smrtni grijeh i umru, a da se nisu pokajali. Te duše bačene su
u pakao i nikada neće posjedovati Boga. Stoga je najvažnija dužnost
naših života ispuniti uvjete koji su nužni da zaslužimo vječnu
sreću. Ti uvjeti su da upoznamo Boga, da ga ljubimo i da mu služimo
na nadnaravni način.
Prvi
uvjet je poznavati Boga na nadnaravni način – odnosno kroz vjeru.
Da bismo to učinili moramo naučiti istine koje nam je On objavio i
upoznati se s dužnostima koje mu dugujemo. Bez takvoga znanja
nemoguće je ljubiti i služiti Bogu kako treba. Najvažnije istine
koje nam je objavio su da Bog postoji, da On nagrađuje dobre i
kažnjava zle, da postoje tri Osobe u jednom Bogu i da je Sin Božji
postao čovjekom i umro radi našega spasenja. Međutim, ne smijemo
se zadovoljiti s poznavanjem samo te četiri istine, već moramo
proučavati objavljeni nauk.
Katolicima
nije teško upoznati Boga na nadnaravni način jer je Katoličku
Crkvu ustanovio Isus Krist, Sin Božji, da bi djelovao preko svojih
zastupnika radi poduke ljudi o Bogu. Glavne istine koje je podučavao
Isus Krist preko Katoličke Crkve mogu se naći u Apostolskom
vjerovanju. Postoje i druge vječne istine koje je Bog objavio kojih
u njemu nema poput stvarne prisutnosti našega Gospodina u svetoj
Euharistiji i Bezgrješnog Začeća Blažene Djevice Marije. Štoviše,
postoje i druga vjerovanja u Crkvi, poput Nicejskoga – s Nicejskog
koncila iz 325. godine – koje se moli na Misi. Postoji i
Atanazijevo vjerovanje koje je dobilo ime po sv. Atanaziju, biskupu
iz četvtoga stoljeća.
Katolički
dječaci i djevojčice trebaju se truditi naučiti svoje lekcije iz
katekizma vjerno i temeljito. Trebaju uvijek imati na umu da se učeći
o svojoj vjeri pripremaju steći nebesku sreću, jer ispunjavaju prvi
uvjet za postizanje te sreće – upoznati Boga. Moraju također
znati da se poznavanje Boga ne sastoji samo od recitiranja napamet
odgovora iz katekizma. Moraju se truditi i razumjeti značenje tih
odgovora i primijeniti na svoje živote istine koje sadržavaju.
Izvor: Baltimorski katekizam, III, Imprimatur: 1948., biskup Thomas A. Boland
Primjedbe
Objavi komentar